U okviru energetske tranzicije i smanjenja CO2, SECAP-i su dokumenti koji pomažu gradovima i općinama da uz pomoć smjernica svoje aktivnosti provode uzimajući u obzir utjecaj na klimu i okoliš.

SECAP pomaže u “Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu” te služi kao podloga za mogućnost pristupanja mnogim EU projektima.

Akcijski planovi  gradova i općina u Republici Hrvatskoj ujedinjeni su kroz inicijativu Sporazuma gradonačelnika (eng. Covenant of Mayors), europsku inicijativu pokrenutu 2008. godine s namjerom da se glavni ciljevi na razini EU za smanjenje stakleničkih plinova ostvaruju na razini jedinica lokalne samouprave.

Slijedeći EU politiku koja objedinjuje energiju i klimatske promjene, Sporazum gradonačelnika 2015. dobiva dodatak „za energiju i klimu“, a SEAP-ovi postaju SECAP-ovi, tj. Akcijski planovi za energetski održivi razvoj i prilagodbu na klimatske promjene. Pored mjera ublažavanja koje se planiraju za razdoblje do 2030. godine s novim ciljevima smanjenja emisija od najmanje 40%, planovi predviđaju mjere prilagodbe i analizu ranjivosti i rizika od klimatskih promjena na određenom području grada ili općine. Mjere prilagodbe u SECAP-u temelje se na Analizi ranjivosti i rizika, slično kao što se mjere ublažavanja temelje na Referentnom inventaru emisija (BEI). Analizu je moguće provesti koristeći razne metodologije s ciljem da jedinice lokalne samouprave kvalitativnom ili kvantitativnom metodom odrede koje prijetnje (eng. hazard) nastale uslijed klimatskih promjena su prisutne i na koje sektore djeluju, te kolika je ranjivost pojedinog sektora i rizik prijetnje. Ranjivost je pri tome definirana kao stupanj do kojeg je neki sustav osjetljiv na učinke klimatskih promjena, a funkcija je elemenata izloženosti, osjetljivosti i sposobnosti prilagodbe. U tzv. mapi učinka (eng. impact chain) koja proizlazi iz IVAVIA metodologije, prikazan je primjer odnosa jedne prijetnje i jednog sektora s utjecajem različitih elemenata. Primjer sektora koji se promatra na razini grada je zdravlje, a pokazatelji izloženosti je broj stalnih stanovnika i broj turista jer se radi o gradu sa znatnim povećanjem broja osoba koje borave u sezoni. Prijetnja koja se promatra je toplinski udar (val) kojeg uzrokuju klimatske promjene. Mjerljivi pokazatelji pokretača (eng. driver) toplinskog vala su: broj vrućih dana, broj tropskih noći i trajanje toplih razdoblja, podaci koje prati i analizira Državni hidrometeorološki zavod.

Elementi osjetljivosti definirani su kroz sljedeće pokazatelje:

• izgrađenost naselja – tj. postotni udio „sive infrastrukture“ (zgrade, ceste, nogostupi, parkirališta, itd.) u odnosu na „zelenu infrastrukturu“ (parkovi, šume, travnjaci, i sl.);
• gustoća naseljenosti i
• udjele ranjivih grupa u društvu (starije osobe, djeca i kronični bolesnici).

Sposobnost prilagodbe opisuje se kao mogućnost sustava, institucija, ljudi i ostalih vrsta da se prilagode potencijalnom učinku klimatskih promjena. Njeni pokazatelji u ovom slučaju su:

• udio „zelene infrastrukture“ (parkovi, šume, itd.)
• udio „plave infrastrukture“ (vodene površine npr. rijeke, jezera, potoci, ribnjaci, močvare, kanali i sl.);
• dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga (kapacitet po broju stanovnika) i
• educiranost stanovništva (broj edukacijskih programa, info kampanja i sl.).

Na mapi utjecaja su osim elemenata ranjivosti prikazani i trendovi koji mogu utjecati na ranjivost, kao što je npr. povećan udio izdvajanja za javno zdravstvo ili razrađena strategija javnog zdravstva. Također, prikazani su i negativni učinci  koje želimo ublažiti što boljom prilagodbom. Oni su u ovom slučaju povećana smrtnost i opterećenje zdravstvenog sustava s ekonomskim posljedicama, kao što su povećani troškovi liječenja i povećani broj ljudi na bolovanju.

Rizik je definiran kao vjerojatnost događaja te njegovog intenziteta. Rizik od toplinskog vala može biti mali ako je njegov intenzitet mali i ako je pojava rijetka. Zbog povećanja srednje temperature zraka u svim scenarijima, ova pojava je sve češća, a njen intenzitet je sve jači također zbog sve toplijih razdoblja, tako da možemo procijeniti znatan, povećan rizik. Podaci, tj. pokazatelji koji se koriste za izradu analize ključni su element procjene, te je potrebno uložiti dosta vremena i truda u njihovo prikupljanje.

Dovršenom analizom moći će se procijenit koji su sektori najranjiviji i gdje se može očekivati najveći rizik s ekonomskim i društvenim posljedicama. Procjena troškova i gubitaka zahtijevala bi složeniju analizu te se oni kroz SECAP brojčano ne moraju izraziti, dovoljno je imati sliku koja postaje podloga za planiranje mjera. Mjere prilagodbe navode se u SECAP-u kao lista zahvata, projekata, programa ili organizacijskih promjena koje jedinica lokalne uprave može sama ili u suradnji s drugim tijelima provesti do 2030. godine.  Mjere uključuju podatke o sektoru, procijenjenim troškovima i tijelima provedbe. Primjeri mjera prilagodbe mogu biti tzv. meke mjere kao što su informiranje i edukacija. Ipak, veći učinak prilagodbe će imati infrastrukturne mjere. Nedavno usvojena Strategija prilagodbe na klimatske promjene opisuje niz mjera koje će biti potrebno provoditi na razini gradova i općina, a obuhvaća puno veći obim sektora uključujući i poljoprivredu, turizam, ribarstvo, energetiku, zdravlje, bioraznolikost te prostorno planiranje i upravljanje rizicima, kao i horizontalne sektore. Državne institucije također provode neke mjere pa su tako Hrvatske vode pokrenule internetsku stranicu s kartama opasnosti od poplava i kartama rizika od poplava. Karte mogu poslužiti jedinicama lokalne samouprave da bolje procijene ranjivost i rizik na svom području i pravovremeno reagiraju na moguću prijetnju od poplave. Klimatske promjene svakako doprinose pojavi poplava, pogotovo njihovom intenzitetu jer su sve češće i jače oborine u kraćim vremenskim periodima. Državni hidrometeorološki zavod također izdaje upozorenja za ekstremne vremenske pojave kroz platformu Meteoalarm, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo putem upozorenja i upute za toplinske valove.

Na internetskim stranicama ClimateADAPT, mogu se pronaći brojni primjeri dobre prakse provedenih mjera adaptacije u EU. Grad Basel u Švicarskoj tako ima najveću površinu zelenih krovova po stanovniku na svijetu. Zeleni krovovi počeli su graditi u 80-ima, a glavna uloga im je toplinska izolacija te smanjivanje pojave tzv. toplinskih otoka u urbanim područjima. U zgradama sa zelenim krovom unutrašnja temperatura se ljeti može smanjiti za 5°C, što smanjuje potrebu za dodatnim hlađenjem. Zeleni krovovi djeluju i kao „spužve“ koje usporavaju otjecanje voda s krovova čime se sprječava rizik od poplavnih bujica tijekom jakih kiša. Osim toga, stvara se novo stanište biljnim i životinjskim vrstama, povećava se bioraznolikost područja i estetski dojam grada.

Zaključno, kvalitetan SECAP može poslužiti gradu ili općini kao učinkovit alat za planiranje mjera ublažavanja i prilagodbe kao dopuna postojećih dokumenata. Pored mjera ublažavanja, koje se planiraju i kroz druge dokumente, npr. godišnji i akcijski planovi energetske učinkovitosti, SECAP obuhvaća analizu ranjivosti i dati će odgovor koji sektori su ranjivi i koje mjere treba planirati.. Prema dosadašnjim iskustvima, kvalitetni dokumenti osigurat će gradovima bolju pripremljenost mjera za financiranje, a time i pravovremenu provedbu i veću otpornost lokalne zajednice na najrizičnije prijetnje klimatskih promjena.

Zanimljive poveznice:

https://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-adaptation-and-disaster

https://climate-adapt.eea.europa.eu/knowledge/tools/case-studies-climate-adapt/

Preuzeto sa: https://prilagodba-klimi.hr/secap-alat-za-planiranje-prilagodbe-na-klimatske-promjene-u-jedinicama-lokalne-samouprave/