U Hrvatskoj je trenutno 31 poduzeće obveznik nefinancijskog izvještavanja, a još 10 sastavlja ih dobrovoljno, podatci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Prema EU regulativi, svi izdavatelji koji su obveznici sastavljanja nefinancijskih izvještaja morati od 2022. godine započeti s objavama za prva dva okolišna cilja - ublažavanje klimatskih promjena, odnosno prilagodbom na klimatske promjene, dok će od 2023. biti obvezni objavljivati podatke za ukupnih šest okolišnih ciljeva (održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, kružno gospodarstvo, prevenciju onečišćenja i zdrav ekosustav). Prijedlog nove EU (CSRD) Direktive od 2024. traži obvezu objave proširenog opsega ESG čimbenika za sva velika društva, a od 2027. i za mala i srednja društva, ističu iz Hanfe.

"U kontekstu pristupa kapitalu, a u velikoj mjeri i EU fondovima, ESG kriteriji već imaj značajnu težinu, a njihov će značaj još bitno rasti. Ulagatelji posljednjih godina sustavno propituju svoje ulagačke kriterije te ugrađuju u njih ESG komponente, aktivno usmjeravajući svoja ulaganja prema prilikama održivog, zelenog, društveno i upravljački odgovornog, a slični uvjeti postali su zahtjev svakog EU sufinanciranja. To će se, imajući u vidu globalne i EU trendove, još povećavati pa je prilika biti među prvima ili barem naprednijima", poručuju iz Hanfe.

Zbog očekivanja nove EU regulative i njezinih zelenih ciljeva, imovina je u europskim održivim fondovima porasla za više od 50 posto u prošloj godini, dosegnuvši 1,1 bilijun eura. Pritom je u prošloj 'kriznoj' godini diljem Europe osnovano više od 500 novih fondova koji su usmjereni na održivost, a više od 250 postojećih je preimenovalo svoju strategiju ulaganja prema ulaganju u očuvanje okoliša.