Osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i kvalitetnu hranu; prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva; povećati količinu zemljišta namijenjenog ekološkoj poljoprivredi (sa sadašnjih 10% na 25% do 2030.); promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu; smanjiti gubitak i rasipanje hrane; povećati dobrobit životinja, povećati otpornost na krize, poput one koja nas je zadesila pojavom koronavirusa ili izbijanjem rata u Ukrajini…, ciljevi su koji bi trebali promijeniti način proizvodnje i potrošnje hrane na području Europske unije.

U EU ima čak 10 milijuna poljoprivrednika, a o poljoprivredi ovisi i oko 40 milijuna radnih mjesta – iz ovih podataka jasna je snaga poljoprivrede u gospodarskom sektoru. Hrana nije tek puko zadovoljavanje osjećaja hladi, već značajan gospodarski subjekt i presudan ‘kotačić’ u kvaliteti svakodnevice i zadovoljstvu životom prosječnog građanina.

Dokazuje to primjer tvrtke Belje gdje je krilatica “od polja do stola”, odnosno od oranice do finalnog proizvoda, osnova proizvodnje domaće hrane. Ova tvrtka trenutačno ima 20.000 hektara oranica, 25 farmi, vlastitu tvornicu hrane za životinje, dvije tvornice mliječnih proizvoda, kao i proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda. ABC sir, mlijeko i mliječni proizvodi Kravica kraljica te Baranjski kulen trenutačno su najprepoznatljiviji proizvodi u njihovom portfelju i u potpunosti su s “domaćim potpisom”.

“Mlijeko potrebno za proizvodnju linije ABC svježih krem sireva i mliječnih proizvoda Kravica kraljica proizvodi se na vlastitim farmama Belja i Vupika te na farmama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su kooperanti Belja. Najveća farma mliječnih krava u Belju dio je kompleksa Mitrovac koji je uvršten u nacionalni pregled projekata održivog razvoja.

Poljoprivredni kompleks Mitrovac objedinjuje farmu mliječnih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinsko postrojenje od 2 MW te staklenik za proizvodnju rajčice površine 4,5 hektara. Cjelokupni kompleks predstavlja uspješnu sinergiju napredne stočarske proizvodnje, obnovljivih izvora energije i proizvodnje povrća u kojoj se koristi isključivo biološka zaštita bez pesticida”, kažu iz tvrtke Belje.

Kad govorimo o premium prehrambenim proizvodima, ne možemo ne spomenuti kulen, koji je na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine. Baranjski kulen statusni se simbol Belja i jedan od prvih domaćih proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom i nositelj ZOZP oznake (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) u EU.

Svaki komad Baranjskog kulena proizveden je prema specifikaciji proizvoda koju je napravila udruga proizvođača Baranjskog kulena i prema toj specifikaciji Baranjski kulen može biti proizveden isključivo u Baranji i to od odabranih komada svinjskog mesa, začinjen mljevenom paprikom, bijelim lukom i paprom te napunjen u prirodno crijevo (katicu).

U posljednjih desetak godina Baranjski kulen je postao važan element promocije Baranje, jedne od najuspješnijih ruralnih destinacija u zemlji, ali i sastavni dio turističke ponude kako Baranje tako i cijele Hrvatske. Kulen je pravi primjer kako jedna autohtona namirnica može biti važan pokretač cijele jedne regije – u gospodarskom, turističkom i svakom drugom smislu.

Izvor: Poslovni dnevnik